26.01.2026.

INTERVJU „POLITIKA“ Sko­ro po­lo­vi­na gra­đa­na mi­sli da je Pre­še­vo na Ko­so­vu

  • U kategoriji Vesti
  • 20. novembar 2017.
  • 80 Pregleda
INTERVJU „POLITIKA“ Sko­ro po­lo­vi­na gra­đa­na mi­sli da je Pre­še­vo na Ko­so­vu

Beograd – Pro­sla­va al­ban­skog pra­zni­ka Dan za­sta­ve pa­da usred pred­iz­bor­ne kam­pa­nje za lo­kal­ne iz­bo­re u Pre­še­vu, ali Zo­ran Stan­ko­vić, pred­sed­nik Ko­or­di­na­ci­o­nog tela za opštine Preševo, Bujanovac i Medveđa…

Beograd – Pro­sla­va al­ban­skog pra­zni­ka Dan za­sta­ve pa­da usred pred­iz­bor­ne kam­pa­nje za lo­kal­ne iz­bo­re u Pre­še­vu, ali Zo­ran Stan­ko­vić, pred­sed­nik Ko­or­di­na­ci­o­nog tela za opštine Preševo, Bujanovac i Medveđa, ne oče­ku­je ni­ka­kve pro­vo­ka­ci­je ili in­ci­den­te. Ka­ko ka­že, za pet go­di­na, ko­li­ko je na če­lu ovog vla­di­nog te­la, na pro­sto­ru opština Preševo, Bujanovac i Medveđa ni­je bi­lo me­đu­na­ci­o­nal­nih su­ko­ba ili bez­bed­no­snih ri­zi­ka ko­ji ugro­ža­va­ju dr­ža­vu Sr­bi­ju.

„Ka­da sam po­sta­vljen za pred­sed­ni­ka Ko­or­di­na­ci­o­nog te­la, za taj Dan za­sta­ve 28. no­vem­bra je u Pre­še­vu mi­mo za­ko­na po­sta­vljen spo­me­nik pa­lim bor­ci­ma oslo­bo­di­lač­ke voj­ske PBM-a, a sle­de­će go­di­ne smo ima­li pro­blem s udž­be­ni­ci­ma. U po­sled­nje dve go­di­ne na ovim pro­sla­va­ma vi­še ni­je bi­lo eks­ce­sa i za­pa­lji­ve re­to­ri­ke”, rekao je Stan­ko­vić.

Stanković ističe da se država zalaže da Al­ban­ci kao na­ci­o­nal­na ma­nji­na iza­be­ru svoj grb i za­sta­vu, u skla­du sa stan­dar­di­ma ko­ji va­že u me­đu­na­rod­noj za­jed­ni­ci i ona se u ne­kim de­ta­lji­ma mo­ra raz­li­ko­va­ti od sim­bo­la dr­ža­ve ma­ti­ce.

„ Ka­da smo raz­go­va­ra­li o to­me, ne­ki od naj­gla­sni­jih po­li­tič­kih pred­stav­ni­ka Al­ba­na­ca su re­kli da ima­ju svo­ju za­sta­vu Al­ba­ni­je ko­ju ko­ri­ste 50 go­di­na. Mi smo ih pi­ta­li na ko­ju mi­sle, onu iz vre­me­na En­ve­ra Ho­dže ili ovu no­vu. Kao re­še­nje ovog pro­ble­ma, pred­lo­ži­će­mo da im eks­per­ti za me­đu­na­rod­no pra­vo iz Ti­ra­ne, ili ne­ke dru­ge ze­mlje, ob­ja­sne ka­ko po me­đu­na­rod­nim kon­ven­ci­ja­ma tre­ba da iz­gle­da­ju nji­ho­vi sim­bo­li“, naglasio je Stanković.

Po pitanju lokalnih izbora u Preševu, 24. decembra, Zoran Stanković kaže da se Ko­or­di­na­ci­o­no te­lo ne me­ša u iz­bor­ni pro­ces.

„ Ono što oče­ku­je­mo je­ste da se na osno­vu že­lje i gla­so­va gra­đa­na for­mi­ra no­va lo­kal­na vlast. Dva­de­set da­na po­što for­mi­ra­ju skup­šti­nu op­šti­ne mi će­mo do­ći i pi­ta­ti šta im tre­ba. A to će ve­ro­vat­no bi­ti i u vre­me vre­me ka­da se utvr­đu­je ras­po­de­la bu­dže­ta Ko­or­di­na­ci­o­nog te­la za ove tri op­šti­ne u sle­de­ćoj go­di­ni. Srp­ske par­ti­je ne­ma­ju od­bor­ni­ke jer su iza­šli na dve odvo­je­ne li­ste. Ako se i ovo­ga pu­ta to po­no­vi, te­ško da će ući u lo­kal­nu skup­šti­nu. Mi­slim da je nji­hov za­da­tak da na­stu­pe svi za­jed­no, ka­ko bi su­tra u SO Pre­še­vu ima­li svo­je pred­stav­ni­ke“, kazao je predsednik Koordinacionog tela.

Na pitanje Da li se na pred­sto­je­ćim iz­bo­ri­ma u Pre­še­vu mo­že do­go­di­ti slič­na si­tu­a­ci­ja kao 2016, ka­da su Al­ban­ci u ve­li­kom bro­ju s Ko­so­va kre­nu­li na gla­sa­nje u Me­dve­đu, Stanković se nadovezao na izjavu  ministra Branka Ružića.

 „Mi­ni­star Bran­ko Ru­žić je iz­ja­vio da su bi­rač­ki spi­sko­vi ažu­ri­ra­ni i da ni­je mo­gu­ća ni­ka­kva ma­ni­pu­la­ci­ja zbog elek­tron­ske ob­ra­de po­da­ta­ka i ja mu ve­ru­jem. U Me­dve­đi ži­vi 7.000 sta­nov­ni­ka, a od to­ga oko 500 Al­ba­na­ca. Ta­da je na dan gla­sa­nja 2016. sa KiM na ad­mi­ni­stra­tiv­nu li­ni­ju auto­bu­si­ma sti­glo iz­me­đu hi­lja­du ili dve lju­di ko­ji ima­ju bi­rač­ko pra­vo u Me­dve­đi. Oni ni­su mo­gli da pre­đu na pre­la­zu Mu­ti­vo­de, jer je pao si­stem. Ni­je mo­gao da ob­ra­di to­li­ki broj ula­za­ka za krat­ko vre­me. Po­je­di­ni Al­ban­ci su se vra­ti­li, ne­ki su osta­li da če­ka­ju. Ogla­si­la se i me­đu­na­rod­na za­jed­ni­ca po­vo­dom to­ga, a to se sve de­si­lo jer je pao elek­tron­ski si­stem“, rekao je Stanković.

Po pitanju nastavka razgovora o 7 tačaka, predsednik Koordinacionog tela  je rekao da je do­bro što sa­da Ša­ip Kam­be­ri pred­la­že da se raz­go­vo­ri na­sta­ve jer su ih oni i  pre­ki­nu­li, o če­mu po­sto­ji obim­na do­ku­men­ta­ci­ja, iako im je ta­da­šnji dr­žav­ni se­kre­tar u Mi­ni­star­stvu prav­de Ne­đo Jo­va­no­vić re­kao da će se po­sle go­di­na ana­li­zi­ra­ti no­va mre­ža su­do­va i da ako pod­ne­su zah­tev za iz­me­nu za­ko­na, po­sto­ji mo­guć­nost da do­bi­ju na­knad­no sud u Pre­še­vu.

„ Mno­ge op­šti­ne u Sr­bi­ji su u tom na­knad­nom po­stup­ku, iz­me­na­ma za­ko­na us­pe­le da do­bi­ju ode­lje­nja su­do­va u nji­ho­vim me­sti­ma. Oni to ni­su uči­ni­li, jer su pre­ki­nu­li raz­go­vo­re. Taj plan u se­dam ta­ča­ka bi mo­gli da u pot­pu­no­sti re­a­li­zu­je­mo za dve go­di­ne. A on pred­vi­đa pot­pu­nu in­te­gra­ci­ju al­ban­ske ma­nji­ne u dr­žav­ne in­sti­tu­ci­je, eko­nom­ski opo­ra­vak tih op­šti­na, slu­žbe­nu upo­tre­bu je­zi­ka, de­cen­tra­li­za­ci­ju u pra­vo­su­đu, obra­zo­va­nje, zdrav­stve­nu i so­ci­jal­nu za­šti­tu, ali i ja­ča­nje bez­bed­no­sti. Za­to mi pred­la­že­mo Vla­di da pre­mi­jer­ka, ili pred­sed­nik Sr­bi­je, po­zo­ve sve po­li­tič­ke li­de­re Al­ba­na­ca na raz­go­vor“ naveo je Stanković.

On kaže da je od 2001. go­di­ne po ra­znim osno­va­ma pre­ko Ko­or­di­na­ci­o­nog te­la  u ove tri op­šti­ne ulo­že­no oko 6,5 mi­li­jar­di di­na­ra po ra­znim osno­va­ma i oko 35 mi­li­o­na evra stra­nih do­na­ci­ja. Osim to­ga, da­ta su i bes­po­vrat­na sred­stva za ma­la i sred­nja pred­u­ze­ća u iz­no­su oko 40 mi­li­o­na di­na­ra i u po­sled­njih pet go­di­na na osno­vu tih ula­ga­nja 270 lju­di do­bi­lo po­sao. Budžet Koordinacionog tela je oko 380 mi­li­o­na di­na­ra i utro­šak je oko 95 od­sto. Pre­ma po­da­ci­ma za pro­šlu go­di­nu, Pre­še­vo je do­bi­lo oko 107 mi­li­o­na, Bu­ja­no­vac 117 i Me­dve­đa oko 36,5 mi­li­o­na di­na­ra. Op­šti­ne na osno­vu svo­jih pla­no­va, ko­je utvr­đu­ju lo­kal­ne skup­šti­ne, od­re­đu­je gde će taj no­vac bi­ti utro­šen i on uglav­nom ide u in­fra­struk­tur­ne objek­te.

„U ovoj go­di­ni do­de­li­li smo i 320 sti­pen­di­ja ko­je ne do­bi­ja­ju sa­mo Al­ban­ci, već svi ko­ji kon­ku­ri­šu, a ži­ve u te tri op­šti­ne i ona iz­no­si 6.000 di­na­ra po sred­njo­škol­cu. Ta­ko­đe, sti­pen­di­ra­mo i 29 stu­de­na­ta iz Bu­ja­nov­ca i Pre­še­va na No­vo­sad­skom uni­ver­zi­te­tu. Već ima­mo aka­dem­ske gra­đa­ne ko­ji su za­vr­ši­li fa­kul­te­te s ve­o­ma vi­so­kim pro­se­kom. No­vi Sad je iza­bran jer je to mul­ti­et­nič­ka sre­di­na i Al­ban­ci­ma je lak­še da se pri­la­go­de. Ina­če, ta sti­pen­di­ja ni­je ma­la i iz­no­si oko 400 evra po stu­den­tu“ rekao je Zoran Stanković.

On kaže da je eko­no­mi­ja glav­ni pro­blem.

„Ako že­li­mo da još vi­še sta­bi­li­zu­je­mo pri­li­ke na tom pro­sto­ru, bi­lo bi do­bro da na­pra­vi­mo po jed­nu fa­bri­ku u Pre­še­vu, Bu­ja­nov­cu i Me­dve­đi ko­ja bi za­po­šlja­va­la po 2.000 rad­ni­ka ta­ko za­jed­no ra­de Sr­bi, Al­ban­ci, Ro­mi i svi ko­ji ži­ve u ti­ma op­šti­na­ma. U Bu­ja­nov­cu je ra­di­la fa­bri­ka „Sim­pen” za pro­iz­vod­nju po­li­u­re­tan­ske pe­ne za du­še­ke, ko­ja je za­po­šlja­va­la sto­ti­nak rad­ni­ka. Dr­ža­va je bi­la vla­snik 31 od­sto ka­pi­ta­la, ali ona je zbog ne­kih ne­re­še­nih unu­tra­šnjih pro­ble­ma sa „Sim­pom” pre­sta­la da ra­di. A mo­gli su da po­sta­nu glav­ni iz­vo­zni­ci, jer je slič­na fa­bri­ka iz­go­re­la u Ma­ke­do­ni­ji. U me­đu­vre­me­nu je otvo­re­na pri­vat­na fa­bri­ka u Voj­vo­di­ni i rad­ni­ci ko­ji su ra­di­li u „Sim­pe­nu” oti­šli su da ta­mo ra­de i to za do­bru pla­tu. U Bu­ja­nov­cu ima­mo „Gu­mo­pla­sti­ku”, či­ji su po­go­ni ru­i­ni­ra­ni, ali ima ide­ja da se ta­mo ne­što ura­di. Ali ne mo­že­mo pra­vi­ti eko­nom­ske pla­no­ve ako se lju­di ise­lja­va­ju s tog pod­ruč­ja, pa da ih po­sle vra­ća­mo“, naglasio je Stanković. 

Na konstataciju da se u poslednje vreme, osim izraza „preševska dolina“, sve više koristi i termin „istočno Kosovo“, Stanković kaže da na­ža­lost, taj termin sve ga vi­še ko­ri­ste čak i ne­ki u Be­o­gra­du, ko­ji ne zna­ju ge­o­gra­fi­ju.

„ Šta da vam ka­žem ka­da 40 od­sto gra­đa­na Sr­bi­je mi­sli da su Pre­še­vo, Bu­ja­no­vac i Me­dve­đa na te­ri­to­ri­ji AP Ko­so­vo. Ta­ko da mi i da­nas do­bi­ja­mo do­pi­se ne­kih po­je­di­na­ca i in­sti­tu­ci­ja, ko­ji nam se obra­ća­ju kao da se te op­šti­ne na­la­ze na Ko­so­vu i Me­to­hi­ji. A Pre­še­vo i Me­dve­đa su u Pčinj­skom okru­gu, a Me­dve­đa u Ja­bla­nič­kom“, istakao je Zoran Stanković.

Po pitanju udžbenika na albanskom jeziku, predsednik Koordinacionog tela kaže da je do­sad 86 udž­be­ni­ka na al­ban­skom je­zi­ku odo­bre­no u na­sta­vi.

„Na­ci­o­nal­ni sa­vet Al­ba­na­ca je s mi­ni­strom pro­sve­te pro­šle go­di­ne pot­pi­sao ugo­vor za još 35 udž­be­ni­ka iz Al­ba­ni­je i osam ko­ji se od­no­se sa­mo na na­ci­o­nal­nu kul­tu­ru i vred­no­sti Al­ba­na­ca. Ali ni­su pred­lo­ži­li pre­vo­di­o­ce. Na­ma čak ni­je bio pro­blem da to bu­du pre­vo­di­o­ci i s Ko­so­va i Me­to­hi­je. Na po­čet­ku ove škol­ske go­di­ne po­no­vo smo tra­ži­li od NSA da od­re­di pre­vo­di­o­ce. Ako ne bu­du to ura­di­li oni, on­da će­mo mo­ra­ti mi, ka­ko bi se re­a­li­zo­va­lo ono što je već pot­pi­sa­no „,ob­jasnio je  Stan­ko­vić.

Na pitanje da li očekuje poziv za svedočenje od Specijanog suda za zločine OVK-a, Stanković je rekao da,ko­li­ko je upo­znat, taj sud ne­će da su­di za ubi­stva po­li­ca­ja­ca i voj­ni­ka, već sa­mo ci­vil­nih li­ca.

„Na­ša dr­ža­va tre­ba da po­sta­vi pi­ta­nje ovom su­du za­što se ne su­di i za zlo­či­ne nad voj­ni­ci­ma i po­li­caj­ci­ma. Ta­ko is­pa­da po­sle svih su­ko­ba na pro­sto­ru biv­še Ju­go­sla­vi­je da su po­li­caj­ci i voj­ni­ci le­gi­tim­na me­ta i da mo­gu da ih ubi­ja­ju svi ko­ji ho­će da na­pra­ve svo­ju dr­ža­vu“, istakao je on.

O slu­ča­ju ubi­stva pe­va­či­ce Je­le­ne Mar­ja­no­vić Stanković  kaže da po za­ko­nu ne­ma pra­va da o to­me go­vo­ri.

„Ka­da bu­de dig­nu­ta op­tu­žni­ca u jed­nom jav­nom su­đe­nju, spre­man sam da sve ob­ja­snim. Ne­ko­li­ko me­se­ci smo na osno­vu ob­duk­ci­o­nog za­pi­sni­ka i dru­gih ve­šta­če­nja ra­di­li tu slo­že­nu eks­per­ti­zu. Ova ubi­je­na mla­da že­na za­slu­žu­je da se ot­kri­je ko je iz­vr­šio taj zlo­čin. Ali, me­ni je ne­ve­ro­vat­na me­dij­ska pro­mo­ci­ja ne­kih lju­di po­vo­dom tog slu­ča­ja, ko­ji svo­jim tvrd­nja­ma uno­se sa­mo ve­li­ko uz­ne­mi­re­nje jav­no­sti. Sto­jim iza sve­ga što sam na­pi­sao u toj eks­per­ti­zi i ka­da poč­ne su­đe­nje svi će mo­ći da me on­da pi­ta­ju“, rekao je Zoran Stanković.

Izvor: Politika i Koordinaciono telo

 

Pogledajte još

Arhiva članaka

Najnovije