11.02.2026.

U MALOJ VAROŠI I MALOJ BIBLIOTECI SE KRIJE BOGAT I RAZNOVRSTAN KNJIŽNI FOND I ZA SRBE I ZA ALBANCE

  • U kategoriji Vesti
  • 8. oktobar 2020.
  • 87 Pregleda
U MALOJ VAROŠI I MALOJ BIBLIOTECI SE KRIJE BOGAT I RAZNOVRSTAN KNJIŽNI FOND I ZA SRBE I ZA ALBANCE

Medveđa – Opštinska biblioteka „Petar Petrović Njegoš” je jedina javna biblioteka na teritoriji opštine Medveđa. Osnovana davne 1963. godine, kada je imala potpuno drugačiju namenu, da bi 1996. godine dobila ime koje i danas nosi.  Biblioteka u svom fondu trenutno ima oko 48. 000 knjiga.

Medveđa – Opštinska biblioteka „Petar Petrović Njegoš” je jedina javna biblioteka na teritoriji opštine Medveđa. Osnovana davne 1963. godine, kada je imala potpuno drugačiju namenu, da bi 1996. godine dobila ime koje i danas nosi.  Biblioteka u svom fondu trenutno ima oko 48. 000 knjiga.

Iako nedostaje prostora, u ovoj Biblioteci možete naći sve knjige koje imaju biblioteke u velikim gradovima, prate se svi trendovi, izdavači i pisci, a na prvom mestu je zadovoljenje ukusa čitalaca.

„Među čitaocima imamo sve starosne grupe i mogu da kažem da srednjoškolci dosta čitaju, a ono što sam ovde primetila, za razliku od Beograda, odakle dolazim, je da ovde srednjoškolci čitaju na stranom jeziku, a pri tom nisu studenti, već žele da usavrše jezik, što je za pohvalu. Čitaju dosta i naučnu fantastiku, pozitivno sam iznenađena što je toliko mladih, očekivala sam uglavnom starije ljude“, kaže Tijana Pejić, direktorka Biblioteke u Medveđi.

Članarina je 370 dinara na godišnjem nivou, postoje i popusti za đake i penzionere, u okviru Dečije nedelje organizuje se akcija besplatne članarine za osnovce, priređuju se književne večeri, izložbe, nagradni konkursi, kao i saradnja sa školom i vrtićem održavanjem dečijih radionica  tokom raspusta.

Pored toga što je ovo jedina Biblioteka na teritoriji opštine Medveđa, još jedna specifičnost ove kulturne ustanove je što je ona dvojezična i u svom fondu ima oko 3000 knjiga na albanskom  jeziku, ali i radnicu koja je albanske nacionalnosti.

„Ovde je dobra situacija i ja, kao neko ko je došao iz Beograda, pozitivno sam iznenađena da sve to može da funkcioniše i da se ovde ta dva naroda poštuju. Mi imamo i udžbenike na albanskom i dosta korisinika albanske nacionalnosti koji redovno čitaju“, kazala je Tijana Pejić.

Trenutno imaju 346 stalna korisnika i uglavnom svi redovno obnavljaju  članarinu.

Govoreći o saradnji sa drugim bibliotekama, direktorka Bibliotelke je izdvojila njihovu matičnu Biblioteku „Radoje Domanović“ u Leskovcu, sa kojom najviše sarađuju, a oko digitalizacije su sarađivali i  sa čačanskom, šabačkom, nišavskom.

U ovoj Biblioteci, pored iznajmljivanja knjiga, postoji i mogućnost kupovine knjiga u saradnji sa „Lagunom“, s obzirom da Medveđa nema knjižare.

Nedostaje veća čitaonica, tako da je prostor najveći problem ove kulturne ustanove.

„Imamo malu čitaonicu, znači najveći problem je prostor, fali nam i depo pa nemamo gde da deponujemo knjige koje se manje koriste ili se ne koriste više. Kuburimo sa prostorom, ali mislimo da će biti bolje“, optimistična je direktorka Biblioteke.

Diplomirana bibliotekarka Ljiljana Dimić je kazala da godinama traže i interesuju se i kod biblioteka u Bujanovcu i Preševu za knjige na albanskom jeziku, međutim ne štampaju se sve, pogotovo beletristika.

Najmlađi član ove Biblioteke ima 3 godine, a najstariji je 1934. godište, koji kako  je rekla Ljiljana, akitvno čita.

„Evo sada je tražio “Budenbrokove” Tomasa Mana, a uglavnom čita klasike. Sada je jedna Leskovčanka, koja je 1938. godište i iz ovog kraja, rekla da hoće da se učlani, za mene je to fantastično“, kaže Ljiljana.

Izvor: Jugmedia i Koordinaciono telo

 

Pogledajte još

Arhiva članaka

Najnovije