Preševo – Beograd – Novu vrstu ptice, po prvi put viđenu u Srbiji – dugorepog svračka, zabeležili su ornitolozi na teritoriji opštine Preševo, u blizini granice sa Severnom Makedonijom gde je fotografisan gnezdeći par ove malobrojne vrste ptica.
Preševo – Beograd – Novu vrstu ptice, po prvi put viđenu u Srbiji – dugorepog svračka, zabeležili su ornitolozi na teritoriji opštine Preševo, u blizini granice sa Severnom Makedonijom gde je fotografisan gnezdeći par ove malobrojne vrste ptica.
Ornitolozi Centra za istraživanje biodiverziteta iz Novog Sada i Prirodnjačkog muzeja iz Beograda u višednevnoj ekspediciji početkom maja boravili su u Bujanovcu i Preševu, a kako kaže Draženko Rajković iz Centra za istraživanje biodiverziteta, nova vrsta ptice zabeležena je gotovo slučajno.
„Bilo je prošlo podne i upravo smo završavali teren kada mi je u vidokrug doletela omanja ptica upadljive crno-bele obojenosti. Posle kratkog posmatranja dvogledom, veoma sam se obradovao jer sam prepoznao dugorepog svračka. Nešto kasnije primetili smo i ženku”, kaže Rajković.
Dugorepi svračak (Lanius nubicus), kako objašnjavaju ornitolozi, naseljava mediteranska suva travnata staništa sa žbunjem i drvećem, na krajnjem jugoistoku Evrope i delovima Bliskog i Srednjeg Istoka. Selica je koja zimski period provodi na području severoistoka Afrike, a čitava svetska populacija relativno je malobrojna, dok je na Balkanu ova vrsta retka i slabo proučena, a živi u delu Makedonije, Albanije, Bugarske i Grčke.
“Ovo je prvi put da je ova vrsta viđena u Srbiji, a s obzirom na to da je posmatran par ptica u vreme gnezdećeg perioda, imamo razloga da verujemo da smo pronašli novu gnezdaricu naše zemlje “, objašnjava ornitolog.
Pored dugorepog svračka tokom ekspedicije zabeležene su i druge retke i malobrojne gnezdarice poput vrapca kamenjarca, grmuše crvenovoljke, modrokosa i gorskog zviška, što ukazuje, objašnjavaju ornitolozi, na visoku ekološku vrednost istraživanog područja.
Inače, ornitološka istraživanja na krajnjem jugu Srbije sprovedena su okviru projekata uspostavljanja Nacionalne ekološke mreže i NATURA 2000 mreže zaštićenih područja Evropske unije, koji su podržani od strane Ministarstva zaštite životne sredine i Zavoda za zaštitu prirode Srbije.
Izvor: Južne vesti, Koordinaciono telo







